
Zlatno doba arheologije za Tursku
Turska je zemlja koja je među najposećenijim letnjim destinacijama. Međutim, ona nije poznata samo po lepom moru, luksuznim hotelima i prijatnom pejzažu. Njena arheološka otkrića u prethodnih nekoliko godina iznenađuju i privlače ljude iz svih delova sveta. Govoreći o posetama, nakon pandemije je taj broj bio u konstantnom porastu, a 2024. godine je zabeležen rekord od 62 miliona.
Neverovatna količina otkrića
Poput broja posetilaca, rastao je i broj arheoloških otkrića. Tokom 2023. godine istraživanja je bilo 720, a zatim ih je 2024. godine bilo za 45 više. Takođe, planirano je da se nastavi u tom pravcu kako bi 2026. godine bilo 800 arheoloških istraživanja i otkrića. Samim tim, fascinantno je koliko Turska napreduje u svojim planovima i koliko širi spektar svojih mogućnosti.
Zlatno doba
Zahvaljujući postignutim rezultatima, godina 2024. proglašena je „Zlatnim dobom arheologije“, s posebnim osvrtom na otkrića iz različitih krajeva Anadolije. U Zapadnoj Anadoliji na brdu Tavşanlı u Kütahji pronađen je pečat star oko 4.000 godina, koji otkriva postojanje trgovinskih puteva između istočnog i zapadnog dela Anadolije. Takođe, tokom podvodnih iskopavanja u okrugu Kumluca u Antaliji, na dubini od 50 metara, pronađen je bronzani bodež u minojskom stilu koji je do sada bio poznat samo na Kritu.
Božanstva su posebno zanimljiva tema, kako za učenje, tako i za istraživanje. U drevnom gradu Laodikeia u jugozapadnoj Turskoj, arheolozi su došli do značajnog otkrića. Pronađena je glava statue stara više od 2000 godina, koja se pripisuje boginji zdravlja Higiji. Takođe, u gradu Afrodisijas u Aydinu nađena je glava Zevsa, isklesana u reljefu i datira iz II ili III veka nove ere. Pored toga, naišli su i na set veličanstvenih skulptura Skile koje potiču iz perioda cara Avgusta, a smatraju se najstarijim poznatim helenističkim skulpturama.
Pripovedanje je nešto što je obeležilo starija vremena. Tako je u Izmiru, prilikom iskopavanja na brdu Ulucak, pronađena figurina stara 7.800 godina za koju se, na osnovu otvorenih usta, smatra da predstavlja upravo ženu koja pripoveda priče.
Ipak, nije dovoljno samo čitati i slušati priče o decenijama i vekovima koji su prošli. Bez obzira na filmove i serije, dokazi da se neka bitka odigrala baš na određenom mestu su fascinantni. Zahvaljujući pronalasku strela na mestu gde je bila Bitka kod Manzikerta, sada postoje stvarni pokazatelji dana kada je Turska porazila Istočno rimsko carstvo.
Turska je odlučna da vrati svoje artefakte koji se nalaze u inostranstvu, a nakon toga ih izlaže u nekom od brojnih muzeja. Posećenost je tolika da su određeni muzeji morali da produže svoje radno vreme, a kroz projekat Noćnog muzeja neki lokaliteti su tokom leta bili osvetljeni kako bi obilazak bio olakšan. Tokom 2024. godine, naposećeniji muzeji u Turskoj bili su muzej Mevlana, Republički muzej u Ankari i kula Galata, a od arheoloških lokalliteta izdvojili su se Efes, Hierapolis i Göreme.